top of page

VINUTI SE U NEBESA, PREPUSTITI SE I LETJETI

Vinuti se u nebesa, biti slobodan, gledati svijet iz visina, sa odmakom, promijeniti perspektivu i način razmišljanja, prepustiti se i letjeti, osloboditi misli i duh. Neke su od asocijacija na temu leta. Ne lete samo ptice, već i avioni, rakete, vjetar, oblaci, lišće, misli, ideje,…

Let je oduvijek očaravao, a čovjekov san o letenju seže daleko. To je san o istraživanju nepoznatog, približavanju nedostižnom, bogovima. Prisutan je u mitu o Dedalu i Ikaru, izumima Leonarda da Vincia i Fausta Vrančića. Taj čovjekov san razvija se i dalje, a čežnja za letom neprestano prelazi granice poznatog.

Tema leta nadahnjuje pa je tako prisutna i u likovnoj umjetnosti. Barokni slikar Charles Le Brun samo je jedan u nizu koji je ovjekovječio sudbinu Ikara. U avangardnoj umjetnosti iz prve polovice 20.st. let nalazimo u djelima Giacoma Balle, Alexandera Caldera, Constantina Brancusia. Let ptica je ovim umjetnicima povod za prikaz dinamike, pokreta ili misli. Calder osim mobilima taj pokret nastoji iskazati i bojama na plohi svojih litografija (Flying Colors, 1974.). U novije vrijeme letom je nadahnut i odličan animirani film Nebesa iz 2009. u čijem je središtu dirljiva priča o ostvarenju sna. Naš veliki pjesnik Tin Ujević slobodu duše uspoređuje s letom u pjesmi Igračka vjetrova:

 

Leti ko lišće što vir ga vije,
za let si, dušo stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

Budite i vi slobodni prikazati let onako kako ga zamišljate, doslovno ili metaforički. Neka vaše misli polete uz zvukove prekrasne skladbe Kondorov let, peruanskog skladatelja Daniela Roblesa:

https://www.youtube.com/watch?v=88lzmV2Iuds

NIKOLINA PTIČAR / prof.

bottom of page